Procenjeno vreme čitanja: 8 min 44 s

Nije nam neobično kada ujutru žurimo na posao ili nekim drugim obavezama, da viđamo zaleđene prozore na parkiranim automobilima, bez obzira na marku i tip, kao led na baricama na putu. Naravno, pričamo o tome kada dođe zima i temperature padnu na nula ili se spuste u minus. Neko namerno, a većina nas slučajno ispituje svoje kllizačke veštine ako ne uspemo da ga izbegnemo.

Međutim, koliko često se neko od nas susreo sa zaleđenim gorivom? Znamo li simptome i moguće posledice kada nam se ovo desi? Da se voda zaledi dovoljno je nula stepeni celzijusa, a na koliko stepeni zaledi gorivo? Hoće li pre zalediti dizel ili benzin? Da li to zavisi od cene goriva, možda od pumpe na kojoj sam sipao?

Gorivo može da zaledi već i na temperaturi od -5°, a može i da izdrži do -30°, pa čak i -60° C da ne zaledi.

OD ČEGA ZAVISI? Hajde da vidimo koje su nam opcije i šta treba da znamo…

Najbolje je da krenemo ispočetka i od toga da li vozim dizelaša ili benzinca. Preciznih informacija o statistici koji su učestaliji nema, ali ako pitaš nekoga ko se bavi servisom automobila, šlepom, i drugim stvarima vezanim za auto industriju, reći će ti verovatno – Ima više dizelaša!       

U ovom slučaju pod terminom „gorivo“ mislimo na benzin i dizel.

Da ne bismo ulazili u definicije i hemijske formule šta je dizel a šta benzin, postavićemo stvari na najjednostavniji način. I dizel i benzin su pogonsko gorivo za vaš automobil, daje mu snagu, kao što to hrana radi za ljude. Dizel automobil je kao ljudski organizam alergičan na benzin, sve je u redu sa njim i dobro radi dok god ga hranite gorivom na koje nije alergičan. Benzinac je alergičan na dizel, sve ostalo je isto. Svako ima svoje gorivo koje mu odgovara, ako im sipamo gorivo koje im ne odgovara moraće u bolnicu kod doktora za automobile odnosno u servis.

Zapravo, paralela između goriva i hrane je jako dobra, koriste se i neki isti termini, Pročitajte koji su i da li imaju isto značenje.

Šta je čistoća goriva? Čisto da znamo

Koliko često ste čuli da je isto gorivo kvalitetnije na određenim pumpama, da je skuplje gorivo uvek kvalitetnije, a tek razlika u kvalitetu goriva u inostranstvu u odnosu na nas? Mnogo češće od vozača čujemo da se ljudi žale na određene pumpe nego što hvale gorivo na drugim (“nikad više ne sipam na …ovoj pumpi. Tačno čujem drugačiji zvuk i osetim kako mi motor lošije radi, a manje kilometara pređem sa istom količinom goriva”)

Zapravo, dosta toga što ste čuli je tačno.

Kad smo na rezervi ne možemo baš da biramo na kojoj pumpi ćemo nasuti gorivo, biramo najbližu, a kad putujemo za Grčku gledamo da što više uspemo u Makedoniji, jer je jeftinije. A neki koji žive blizu granice sa BiH namenski idu preko kako bi sipali gorivo koje je jeftinije dovoljno da im se taj odlazak isplati, naročito ko vozi dizelaša jer je za dizel veća razlika u ceni. E sad, zašto neko prvo bira cenu pa onda sve drugo je posebna tema, to ćemo ostaviti svakome da ima svoje mišljenje.

Što se samog goriva tiče, u njemu postoji više nečistoća, ovaj put ćemo ih nazvati čvrste čestice (sitna prljavština, mulj, …) i voda. Zimi voda u gorivu pravi mnogo veći problem. Naime, leti je gustina goriva mnogo veća, voda se lakše pomeša sa gorivom ili se izdvaja na dnu rezervoara i ne pravi trenutan problem. Ako se ne sećamo eksperimenata sa uljem i vodom iz osnovne škole, ovo ćemo najbolje razumeti na primeru domaće supe.

Aj, majke ti, poveži mi gorivo zimi i domaću supu!

Evo šta supa i gorivo imaju zajedničko. Kad je supa topla i kad se promeša, to je jedna kompaktna tečnost, izdvajaju se samo knedle ili rezanci.Isto je i sa gorivom kada je toplo. Ali kada npr. za ručak ne pojedemo svu supu, a da nam se ne pokvari stavimo je u frižider, pre nego što je opet budemo jeli sutra, na površini ispliva masnoća koje je gušća, a voda ostaje ispod. Ako je pojedemo tako hladnu sigurno nam neće prijati, a možda ćemo imati i ozbiljnije stomačne tegobe. Tako se na hladnoći tj. kad temperatura pređe u minus u rezervoaru, kao u šerpici sa supom u frižideru, izdvoji gorivo koje postaje gušće od voda koja zalediledi i pravi problem našem automobilu. Gorivo postaje više kao želatinozno nego tečno.

Zaključak je da je čistoća goriva uvek povezana sa kvalitetom, što je manje nečistoća to je gorivo kvalitetnije, a automobil zna to da ceni i da nas bolje služi.

Razlika između “zimskog“ i “letnjeg“ goriva

Ako se prvi put susrećeš sa ovim terminom, ne brini, nije neophodno da ti to znaš da bi bio informisan i dobar vozač.

Dovoljno je da to znaju oni koji su zaduženi za snabdevanje goriva na pumpama i da oni vode brigu o tome i koje gorivo dostavljaju na pumpe u toku zimske tj. letnje sezone. Termini zimsko i letnje gorivo su dodeljeni samo po sezoni u kojoj se dostavljaju pumpama.

Jedinu razliku između zimskog i letnjeg goriva čine aditivi koji se u gorivo dodaju.

Za razliku od onih u hrani, aditivi u gorivu su sasvim normalna i poželjna stvar. Dodaju se kako bi se poboljšala sveukupne performanse (bolja iskorišćenost, bolji rad motora, bolje podnošenje i otpornost na temperaturne promene toplote i hladnoće, …), obično 0,1%. Naravno, u ovom slučaju pričamo o poboljšanju izdržljivosti na letnjim odnosno zimskim uslovima.

Ako malo više pretražuješ internet u vezi sa ovom temom, verovatno nailaziš i na savet da gorivo iz rezervoara pre velike hladnoće isprazniš i naspeš zimsko gorivo, manje su šanse da ti se zaledi. Stvarno, šanse su manje, ali ne u tolikoj meri manje koliko napora i vremena treba da uložiš da bi to bilo odrađeno. A ako to radiš u servisu na napor i vreme, dodaje se i novčani trošak – dakle, smisao se totalno gubi.

Kada redovno koristimo automobil tj. redovno sipamo gorivo, a pod “redovno“ ćemo ovaj put smatrati i period od 2 meseca, sledeće informacije možemo da preskočimo ili smatramo za rubriku ne može da škodi.

·   Letnji benzin mrzne i na -5°C

·   Zimski benzin do -30°C

·   Letnje-zimska mešavina -9°C

·   Letnji dizel na -5°C   Zimski dizel -35°C

Postoje i specijalne vrste benzina i dizela pod nazivom Arktik koji se proizvode za rad na ekstremno hladnim temperaturama i njihove tačke zamrzavanja su od -50 do -60.

Ova informacija o arktik gorivu nam možda može dobro doći na nekom kvizu, ako se vozimo po Rusiji. Ili pak ako imamo rodbinu Eskime do kojih ima dobar put i koje planiramo da posetimo, jer ne prestaju da nas pitaju kad ćemo svratiti da vidimo kako su preuredili iglu.

Šta se dešava kada zaledi gorivo i koliko je opasno?

Pre startovanja tj. paljenja auta postoji opcija da se autu da kontakt odnosno ključ okreneš u onaj položaj između nultog i položaja za startovanje. E, kad to uradiš prvi tihi zvuk koji čuješ je zvuk pumpe za gorivo kako radi. Može i bez toga, ali tada se paljenje elektronike i auta odvija u jednom potezu. I jedno i drugo je ok. Većina vozača prepoznaju taj zvuk, ne obraća pažnju dok radi ispravno ali će primetiti kada bude drugačiji. Kao i kod svih električnih uređaja, dok ih koristimo mi naviknemo na zvuk kako rade ispravno i ne obraćamo pažnju dok se ne promeni. Kada uređaj, kao i auto, krene da menja zvuk znamo da nešto nije u redu. U slučaju kada gorivo zaledi, pumpa za gorivo ili menja zvuk ili se ne čuje uopšte, tj. ne radi, a vozilo ne može da se startuje.

Kada pumpa za gorivo ne radi, odmah znamo da nešto nije u redu, a kada se samo drugačije čuje većina vozača će pokušati više puta da startuje automobil uz misao možda nije ništa. Kada se sa zaleđenim gorivom u autu startovanje pokuša više puta, to nije problem, problem je kada se pokuša previše puta. Koji broj pokušaj deli to da se ne desi veći kvar i da se desi potpuni kvar pumpe za gorivo niko ne može da vam kaže sa sigurnošću. U tom slučaju može doći do pregorevanja pumpe za gorivo, a do startovanja vozila sigurno ne dolazi to vam možemo garantovati.

Odeš na Kopaonik da se provozaš žičarom, malo sankaš i prošetaš, a većinu vremena provedeš u kolibici grejući se kraj kamina, kaljave peći ili tako nekog retro grejnog tela koja su popularna u današnje vreme na planinskim odmaralištima. Pojedeš nešto masno uz opravdanje da je hladno i da će se sve kalorije potrošiti bilo kakvom fizičkom aktivnošću napolju. Jedino što ti treba jeste dobro društvo, ali o tome svi dobro razmisle i odaberu pre polaska na zimovanje. Sve ti je potaman dok ne dođe trenutak da se spustite do grada ili krenete kući. Pošto je auto stajao na parkingu od trenutka dolaska na zimovanje a, temperature su bile dovoljno niske da gorivo zaledi. Uzećemo situaciju da krećeš kući, ulaziš u kola i razmišljaš kako je ipak bilo kratko i kako opet treba ići na posao. Okrećeš ključ, ništa se ne dešava, pokušaš još par puta. Ma sigurno je zato što dugo nije vožen, samo treba malo da se zagreje. Prošlo je 5 minuta, pokušavaš opet i opet se ništa ne dešava. Šta sad da radim, niti znam majstora nekog ovde niti se razumem u auto mehaniku? Aj da probam još jednom, nisam valjda baksuz da me sad ovo snađe. Opet pokušaš i opet ništa. Ma stvarno sam baksuz!

Nisi baksuz, zimi je smrzavanje goriva preko 35% svih intervencija na zimovalištima.

Zato zimi treba obratiti pažnju na zvuk pumpe za gorivo.

Šta kada dođem autom na zimovanje?

Gde da ga ušuškam?

Na savet “parkiraj auto u garažu gde temperatura ne pada ispod nule” obično je sarkastičan odgovor ili parafraza onoga što Pavle Vujisić odgovori Bati Stojkoviću u srpskom filmu Ko to tamo peva kada proverava gumu “Hvala što si mi rek’o, ja nisam znao”.

Postoje i zimske cerade različitih veličina za prekrivanje vozila u zavisnosti od gabarita, koje se lako mogu pronaći i poručiti a ne zauzimaju puno mesta u gepeku. One pomažu i najviše se koriste da se mraz ne nahvata na stakla ali kod zamrzavanja goriva njihova pomoć je neznatna. Ako vam je neko rekao da je to dovoljno, ili ne zna o čemu priča ili vam ne želi dobro

Ako ste, pak, imali priliku da pričate sa dugogodišnjim i iskusnim vozačima FAP kamiona krajem prošlog veka, moguće je da ste čuli kako su oni lično ili neke njihove kolege rešavali problem kada im zaledi kamion. Naročito sa onima kojima je ranije sve bilo bolje, kvalitetnije i lakše se sve moglo popraviti. Naime lopatom bi uzimali žar i postavljali ispod kamiona i čekali dok žar ne odledi gorivo i ceo sistem pod haubom kamiona. Uz ovakve priče ne bi bilo loše da se spomene da ni u jednom slučaju ne preporučujemo da to pokušavate sami kod kuće i da su to radili obučeni profesionalci. Nikako ovo ne biste smeli da radite, čak i ako je to savet osobe u koju imate najviše poverenja.

Zapravo jedino rešenje, kad gorivo već zaledi u sistemu, je da vozilo odšlepate u servis gde će se zagrejati i gorivo ispravno pustiti kroz sistem.

Još je bolja opcija ako imate VOZZi paket pomoći na putu koji će sve to organizovati umesto vas. Po niskim temperaturama to nam je drugi najčešći razlog izlaska na intervenciju.

Najbitnija stvar na putovanju nam je s kim idemo na put, zimovanje. Odmah posle toga je važno na koga možemo da se oslonimo ukoliko nam na tom istom putu zatreba pomoć. Kao što na vreme biramo saputnika i mesto za zimovanje, tako treba da razmišljamo i o paketima pomoći na putu.

Statistika kompanija koje pružaju pomoć na putu kaže da su zimi drugi najčešći uzroci izlaska na intervenciju zbog zaleđenog goriva, a bitna propratna informacija je da u praksi jednako često lede i benzinci i dizelaši.

Svi vozači znaju prednosti i mane zime, bar što se tiče vožnje. Fokusirajte se na osluškivanje svog vozila, naročito na klizavim ili lednom kolovozu, ali ne zaboravite i na pozitivne stvari i lepote koje vam donosi svako godišnje doba, uživajte u vožnji. Posle ove rečenice vas pitamo – da li je pesimista onaj ko razmišlja o potencijalnom problemu na putu ili odgovoran ako sebi na vreme obezbedi paket pomoći na putu i ima spremno rešenje.